Poštovane kolegice i kolege, zastupnice i zastupnici, molila bih vas da zauzmete svoja mjesta kako bi krenuli sa 22. sjednicom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Dame i gospodo zastupnici, uvaženi gosti otvaram 22. sjednicu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Srdačno pozdravljam sve nazočne zastupnike i goste. Odsutnost sa sjednice opravdali su zastupnici: Nada Mladina, Mirko Šarović, Edita Đapo, Nenad Stevandić, Mirsad Kukić, a kašnjenje na sjednicu najavio je zastupnik Predrag Kožul i odsutnost je opravdao zastupnik Predrag Kojović. Sjednici u ovom trenutku nazočan je 31 zastupnik, što znači da sjednica ima kvorum za rad i odlučivanje. Kao što je naznačeno u pozivu za sjednicu u skladu sa člankom 167. Poslovnika na početku sjednice, prije rasprave o dnevnom redu, zastupnicima će biti omogućeno postavljati zastupnička pitanja u usmenom obliku. U skladu sa člankom 168. Poslovnika najave za postavljanje zastupničkih pitanja u usmenom obliku dostavili su sljedeći zastupnici: Adil Osmanović u ime Kluba zastupnika SDA predsjedatelju Vijeća ministara BiH, Zukan Helez ministru komunikacija i promete BiH, Branislav Borenović predsjedatelju Vijeća ministara BiH, Damir Arnaut predsjedatelju Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić predsjedatelju Vijeća ministara BiH, Aida Baručija ministru financija i trezora BiH, Mirjana Marinković-Lepić ministru financija i trezora. Ove najave su u skladu sa člankom 168. stavak (2) Poslovnika dostavljene predsjedatelju Vijeća ministara BiH i onom članu Vijeća ministara na koga se pitanje odnosi. Još želim podsjetiti da je osiguran izravan televizijski i radijski prijenos ovog dijela sjednice u skladu sa člankom 167. stavak (1) Poslovnika. Sada možemo početi sa postavljanjem usmenih zastupničkih pitanja i davanjem odgovora. Riječ dajem zastupniku Adilu Osmanoviću. Izvolite zastupniče.

Hvala predsjedavajuća. Kao što ste kazali moje pitanje je postavljeno predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, mi smo ovo pitanje postavili još 31.03.2021. godine po članu 166. i 170. i tražili pisani odgovor na ovo pitanje, al' do sada ga nismo dobili, stoga evo postavljamo to ovim putem – Kada ćete pokrenuti međunarodnu tužbu, odnosno postupak poništenja nezakonito i neustavno zaključenog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srpske koji je za posljedicu imao ilegalno postavljanje plinovodnih cijevi dužine oko 450 metara ispod rijeke Save, koja predstavlja međunarodno priznatu graničnu liniju između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske? Prema članu III stav (1) tačka a) Ustava BiH vanjsku politiku Bosne i Hercegovine vodi Predsjedništvo BiH, a prema članu III stav (2) tačke d) Ustava BiH svaki entitet može sklopiti sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine BiH. U konkretnom slučaju jedan entitet, koji nema međunarodnopravni subjektivitet, zaključio je sporazum sa drugom državom Republikom Hrvatskom i pri tome nije dobio saglasnost Parlamentarne skupštine BiH, niti Predsjedništva BiH, koje je nadležno za vanjsku politiku Bosne i Hercegovine. Procedura, detaljnije propisan Zakonom o postupku zaključivanja, izvršavanje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, to znači da je navedeni sporazum neustavan i s tim u vezi pravno ništavan i ne može proizvoditi nikakve pravne posledice. Nadalje, član 6. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora propisuje da svaka država ima sposobnost da zaključi ugovore, čime je Republika Hrvatska morala biti svjesna nepostojanja međunarodnog subjektiviteta entiteta Republika Srpska za sklapanje ovog pravnog posla. Zbog toga postoji apsolutni pravni osnov da Bosna i Hercegovina tuži Republiku Hrvatsku pred međunarodnim sudovima zbog nepoštivanja međunarodnog prava i kršenja teritorijalnog .../zastupnik se upozorava na vrijeme/.... države Bosne i Hercegovine. Hvala.

Hvala. Odgovor, predsjedatelj Vijeća ministara, gospodin Tegeltija. Izvolite.

Gospođo predsjedavajuća, članovi Kolegija, gospodo poslanici, predstavnici medija, kolege ministri dozvolite da vas sve pozdravim na početku današnje sjednice. Biće očigledno visoka temperatura, barem se čini u ovom trenutku i da će biti poprilično teško raditi, nadam se da službe mogu malo ovo, nas rashladiti. Što se tiče odgovora na ovo pitanje, prvo da kažem da nismo pripremili pisani odgovor zbog toga što sve nadležne institucije koje trebaju da budu dio ovogo odgovora, na koje se pozivao i poslanik Osmanović, nisu dostavile svoje izjašnjenje, kada to bude završeno mi ćemo kompletirati odgovor na sjednici Savjeta ministara i dostaviti vam u pisanom obliku. Međutim, cijeneći vašu potrebu da se postavi ovo usmeno pitanje, ja ću pokušati da vrlo kratko kažem neke ključne stavove vezano za ovo, odnosno o čemu ono što, o čmu mi, sa čime mi u ovom trenutku raspolažemo. Protokol o gasifikaciji vezan za Rafineriju u Brodu potpisali su Republika Srpska i Vlada Republike Hrvatske 2017. godine. Ovaj saziv Savjeta ministara nije ni na koji način učestvovao u tome, niti je imao ikakvu incijativu od bilo koje institucije u Bosni i Hercegovini vezano za ovaj sporazum. Shodno Dejtonskom sporazumu energetika je u nadležnosti entiteta i Republika Srpska unutar toga ima jasno svoje nadležnosti. Nažalost, na nivou Bosne i Hercegovine nije donesen zakon o gasu, a Sekretarijat energetske zajednice u Beču naveo je da postoje opstrukcije u donošenju zakona i na to posebno ukazao da opstrukcije dolaze sa strane Federacije BiH. Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske je donijela, dala saglasnost na opšte uslove snabdjevanja prirodnim gasom Akcionarskom društvu Rafinerija nafte u Brodu i shodno tome u skladu sa Zakonom o gasu Regulatorna agencija ima na to odobrenje. Zakon o gasu Republike Srpske dobio je potvrdu relevantnih i međunarodnih faktora o usklađenosti sa relevantnim direktivama u Evropskoj uniji iz tzv. Trećeg evropskog energetskog paketa. Kad je u pitanju stav druge strane, stav Vlade Republike Hrvatske, koji sam ja dobio, jeste, naravno, podsjećam vas da je Hrvatska članica EU, smatra da je Protokol o gasifikaciji međunarodni akt koji nije pravno obavezujući i nema obilježje međunarodnog ugovora i kojime se daje institucionalna podrška privatnom projektu. To su one informacije kojim mi u ovom trenutku raspolažemo, očekujemo, prije svega, da o tome se izjasne sve institucije i da vama dostavimo ovdje ovaj potrebni akt. Iz moje perspektive gledano, mislim da je najvažnija stvar da se uspješno okonča gasifikacija Rafinerije u Brodu, da smanji zagađenost, živio sam i radio sam u Brodu i znam kako je to izgledalo, da se smanji zagađenost i u jednom i u drugom Brodu, a ukoliko postoje bilo kakve, bilo kakvi pogrešni koraci u ovom procesu da se nađe način da se to otkloni, da ni na koji način ne bude povrijeđen ni subjektivitet Bosne i Hercegovine, ni Republike Hrvatske, ali smatram da proces raskidanja ugovora nije najbolje rješenje i nije u interesu ni Rafinerije u Brodu, niti građana Bosne i Hercegovine. Hvala vam lijepo.

Hvala lijepo. Da li zastupnik želi komentirati odgovor? Izvolite imate riječ.

Ja svakako ostajem pri tome da se dostavi u pisanoj formo odgovor na ovo postavljeno pitanje, nisam zadovoljan odgovorom koji sam dobio usmenim putem, naravno ne sporimo da i privatne i javne kompanije mogu potpisivati određene sporazume kad je u pitanju gasifikacija, ali realizacija istog kad je u pitanju prelazaka međunarodno priznatih granica sa određenim kablovima i projektima je nedopustivo da se to radi bez ovog visokog doma i bez Predsjedništva BiH. Kako bi se Republika Hrvatska postavila da je Federacija BiH ili Republika Srpska sa ovu stranu, da kažemo, bez bilo kakvog upoznavanja Vlade Republike Hrvatske ili predsjednika Republike Hrvatske to učinila, sigurno bi daleko, daleko oštrija, žešća rekacija bila. Bilo kakvi međunarodni sporazumi i bilo kakve potpore, naravno, ovoj implementaciji i gasifikaciji ne može osporiti Ustav BiH po kojem je vanjska politika u nadležnosti Predsjedništva BiH, a ..../zastupnik se upozorava na vrijeme/... entiteti ova Parlamentarna skupština BiH to mora potvrditi. Očekujem pisani odgovor. Hvala.

Hvala. Riječ dajem zastupniku Zukanu Helezu. Izvolite zastupniče.

Zahvaljujem. Uvažena predsjedavajuća, dopredsjedavajući, predstavnici Vijeća ministara. Moje pitanje je upućeno ministru prometa i komunikacija, a moglo je biti i predsjedavajućem Vijeća ministara i cijelom Vijeću ministara, a radi se o sledećem – Zbog čega državna televizija, Televizija BiH ili Servis BiH, RTV BiH ne prenose svjetske sportske manifestacije od najvećeg značaja, a posebno me zanima zašto nema prenosa naše državne reprezentacije? Obzirom da mi ovdje imenujemo, ovaj, upravna tijela, oni menadžment, znači ima veze i mnogi građani me pitaju zašto ne mogu gledati našu držvanu, naše državne reprezentacije i zašto se ne mogu radovati, evo, kao što su naše košarkašice, naše djevojke zauzele sjajno peto mjesto ili ovi momci u sjedećoj odbojci i da ne nabrajam. Znači, zanima me zbog čega ne možemo gledati na našoj televiziji naše državne reprezentacije? Hvala lijepo.

Hvala lijepa. Odgovor, ministar komunikacija i prometa BiH, gospodin Mitrović. Izvolite.

Hvala lijepo. Uvažena predsjedavajuća, članovi Kolegijuma, uvaženi poslanici, kolege iz Savjeta ministara. Zbog izuzetno teške i složene finansijske situacije u Javnom BHRT servisu sportske programe BHRT je u 2020. jednim dijelom ispunio, međutim trend, jedan loš trend, odnosno smanjenje ispunjenja svojih obaveza u 2021. godini je mnogo lošiji i to se nastavlja i u narednom periodu. Ja bi sada u ovom trenutku istakao i ono zbog čega je vjerovatno i Vaše pitanje i pitanje svih građana u Bosni i Hercegovini, je recimo, evo rekli ste košarkašice, imamo Evropsko prvenstvo u fudbalu, građani, većina građana Bosne i Hercegovine je uskraćena da može da to prati. Jedan od razloga zašto je to tako jeste zato što Bosna i Hercegovina nema usvojenu listu važnih događaja za emitovanje. Ministarstvo kao nadležni obrađivač je pripremilo nacrt odluke i shodno Poslovniku zatražilo je potrebna mišljenja, međutim većina tih mišljenja je bilo negativno, tako da nisu ispunjeni uslovi kako bi se taj prijedlog odluke našao na Savjetu ministara. Moramo posmatrati upravo način kako se kupuju u ovom trenutku prava za emitovanje, prije svega, sportskih događaja, jer nadležne kuće koje prodaju prava, prije svega evo to je UEFA, vezano za Evropsko prvenstvo u fudbalu, raspisalo je tender i to je tržišna utakmica u kojoj BHRT u ovoj situaciji u kakvoj se nalazi ne može učestvovati, dobila je to medijska kuća od koje BHRT nije u mogućnosti kupiti ta prava, a na taj način građani Bosne i Hercegovine su uskraćeni. Mi imamo primjer iz okruženja, da i mnogo uređeniji javni servisi, kao što je to, recimo, Hrvatska radiotelevizija nije uspjela dobiti direktno prava, nego je posredno to kupila od Junajted medija za višemilionski iznos u eurima. Ono što ja mogu kao resorni ministar u ovom trenutku reći, postoje praktično dva načina i na tome će Ministarstvo komunikacija i transporta raditi, a to je donošenje odluke, odnosno usvajanje liste važnih događaja, na ovaj način se može skinuti i eliminisati praktično dominacija ovih medija koji su zaista finansijski mnogo moćniji, ali skidanjem tog ekskluziviteta pri čemu oni imaju obavezu pokrivenosti određenog područja, kao što je to slučaj odluka u zemljama okruženja da one moraju pokriti bar 60 ili 70% područja, a u slučaju da to ne urade oni su u obavezi ponuditi ostalim medijskim kućama i javnim RTV servisima po uslovima po kojima su oni to dobili. Što znači, da bi u tom slučaju Javni BHRT servis imao istu mogućnost. I drugi problem koji moramo riješiti, a to je Parlament koji je osnivač prije svega BHRT-a, da se riješi problem stabilnog finansiranja BHRT-a. Sa naše strane, što se tiče Ministarstva, mi ćemo pokušati što prije usaglasiti ova mišljenja i da praktično donesemo listu važnih događaja, pri čemu ćemo eliministati jednu mogućnost i dovesti Javni RTV servis u bolju poziciju finansijsku da može ravnopravno otkupiti i po znatno povoljnijim uslovima. Jasno je da u ovom trenutku medijska kuća koja je otkupila prava, ona ta prava prodaje po tri, četiri ili pet puta više nego što je to otkupila, evo, direktno od UEFA-e, ali sa druge strane imamo i drugi problem, a to je problem stabilnog finansiranja BHRT-a. Hvala lijepo.