Molim vas da zauzmete mjesta počećemo sa radom, 15 minuta je prošlo. Nadam se da smo se čuli između sebe … Dame i gospodo otvaram 13. hitnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja počinje, uobičajeno, izvođenjem himne. Srdačan pozdrav svim narodnim poslanicima, srdačan pozdrav gostima, članovima Savjeta ministara, koji su prisutni na ovoj sjednici. Sjednicu sam sazvao u skladu sa članom 27. stav (1) tačka b) i članom 68. Poslovnika Predstavničkog doma na zahtjev poslanika Sanje Vulić, Obrena Petrovića, Ljubice Miljanović, Milorada Kojića, Milana Petkovića, Miroslava Vujičića i Čedomira Stojanovića. Konstatujem da 13. hitna sjednica ima sljedeći Dnevni red 1. Razmatranje aktuelne političke situacije u institucijama Bosne i Hercegovine – ustavna zakonodavna uloga Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa članom IV 4.a) Ustava BiH, predlagač: poslanici Sanja Vulić, Obren Petrović, Ljubica Miljanović, Milorad Kojić, Milan Petković, Miroslav Vujičić i Čedomir Stojanović, broj: 01-50-1-779/24 od 11.04.2024. Prelazimo na tačku jedan, dakle, Ad. 1. Razmatranje aktuelne političke situacije u institucijama Bosne i Hercegovine – ustavna zakonodavna uloga Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa članom IV 4.a) Ustava BiH, predlagač: poslanici Sanja Vulić, Obren Petrović, Ljubica Miljanović, Milorad Kojić, Milan Petković, Miroslav Vujičić i Čedomir Stojanović, broj: 01-50-1-779/24 od 11.04.2024.
Vidim da se prijavio gospodin Dunović, ali je red da prvo riječ dobije predlagač. Gospodine Dunoviću nadam se da razumijete.
Poslovnik je predvidio da je moguće u ovakvim situacijama pred samu sjednicu dostaviti materijal i tako je i učinjeno, ali ne mogu odbiti pauzu, nadam se da materijal koji ste dobili možete pročitati za deset minuta i za deset se konsultovati. Pauza 20 minuta.
Pauza 20 minuta. Nemojte raspravljati sa mnom gospodine Dunoviću, molim Vas, i ovo je višak što sam odobrio. Pauza dame i gospodo 20 minuta. Dame i gospodo, molim vas, izvinjavam se za ovakav ton, ali pauza je 20 minuta, za 20 minuta počinjemo sa radom bez obzira da li će Klub DF-a tu biti ili ne.
Molim narodne poslanike da zauzmu mjesta kako bismo mogli početi sa radom. Prije nastavka rada moje izvinjenje gospodinu Dunoviću što nisam dao 30 minuta koliko je traži, a oni su iz Kluba DF-a ispoštovali 20 minuta, nažalost neki drugi narodni poslanici misle da im treba i sat vremena pa nisu ovdje uspjeli da stignu. Nastavljamo sa radom, prijavljena je u ime predlagača Sanja Vulić, ali ako dobro vidim gospodin Emrić se javio za povredu Poslovnika moram mu dati riječ. Izvolite.
Tako je, uvaženi predsjedavajući, zahvaljujem. Ja sam pravovremeno se prijavio prije nego što ste Vi dali pauzu, želeći Vas upozoriti da kršite Poslovnik, odnosno član 83. koji određuje da klub poslanika ima pravo uz obrazloženje zatražiti pauzu do 30 minuta za svaku tačku, predsjedavajući Doma dužan je odmah dati pauzu ako nije počelo glasanje. S obzirom da ste se Vi kada je kolega Dunović tražio pauzu već izjasnili da dajete Vi pauzu od 20 minuta smatram da ste Vi iskoristili svoje pravo u skladu s članom 83. Poslovnika stav (4) koji određuje ako predsjedavajući Doma iz bilo kojih razloga ocijeni da je svrsishodno dati pauzu on će u bilo kojem trenutku dati pauzu koja ne može biti duža od jednog sata. S obzirom da ste Vi dali pauzu od 20 minuta to je bila Vaša mogućnost u skladu s Poslovnikom, ali to nije pauza koju je tražio kolega Dunović kao šef Kluba Demokratske fronte. Hvala.
Hvala Vam. Već sam se izvinio gospodinu Dunoviću i Klubu DF-a. Riječ ima narodni poslanik i šef kluba predlagača Sanja Vulić. Izvolite.
Poštovani predsjedavajući, članovi Kolegijuma, koleginice i kolege poslanici, uvaženi gosti i predstavnici medija, zaposleni u stručnim službama sva vas zajedno pozdravljam i želim produktivan rad i raspravu na ovoj današnjoj hitnoj sjednici. Sjednica je sazvana na zahtjeve sedam poslanika Predstavničkog doma i u skladu je sa članom 68. Poslovnika o radu, jer smatramo da su ispunjeni preduslovi i hitnost i opravdanosti. Takođe izražavam nadu da će nakon obavljene rasprave i razmatranja tačke, naznačeno kao u pozivu, Predstavnički dom razmotriti zaključke proizašle iz rasprave, a neke od njih smo vam predočili i u pisanoj formi. Svjedoci smo, nažalost, zbog uticaja inostranog faktora da je aktuelna politička situacija u institucijama BiH veoma specifična, neobična i da smo suočeni sa pokušajima supstitucije Parlamentarne skupštine i njene ustavne, ustavno zakonodavne uloge što smatramo naročito opasnim i nedopustivim, neprihvatljivim, te pozivam da o tome zauzmemo stav, a u skladu sa Ustavom BiH. Podsjetiću da u skladu sa članom IV 4.a) Ustava Parlamentarna skupština je nadležna za donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsjedništva ili za vršenje funkcije po Ustavu, a da je BiH u aktuelnoj političkoj situaciji da pojedinac pokušava da vrši ulogu zakonodavca i supstituira Parlamentarnu skupštinu BiH. Kristijan Šmit nema validnu legitimaciju relevantne rezolucije Savjeta bezbjednosti kojom je imenovan za visokog predstavnika. Sve i da ima, kao što je nema, i da je visoki predstavnik, kao što nije, u skladu sa Aneksom X Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH on nema pravo da nameće i proglašava zakone ili izmjene i dopune zakona putem odluka, niti je tumač Dejtonsko sporazuma, ni čuvar BiH, niti čuvar entiteta kako se je samoprozvao, toga nema u Ustavu, u Dejtonskom sporazumu ne postoji. Nema ni u fantomskim zaključcima izmišljenog Savjeta za implementaciju mira u Deklaraciji iz Sintre 1997. godine, kao ni u zaključcima iz Bona 1997. godine, tzv. bonska ovlaštenja. Nema nametanja zakona, ali ima termin „zajedničke institucije BiH“ u oba dokumenta, samo primjećujemo. Dame i gospodo, ključno je pitanje da li 57 članova Parlamentarne skupštine BiH ima namjeru da sjedi i gleda da jedan pojedinac pokušava da vrši njihovu ulogu kao dva doma Parlamentarne skupštine? Da li je to zemlja koja ima suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH u skladu sa međunarodnim pravom kao što stoji preambuli Ustava? Da li je BiH demokratska država koja funkcioniše na principu vladavine prava i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora, kako stoji u članu I 2. Ustava, ako pojedinac nameće zakon po kojem bi se provodili ti slobodni i demokratski izbori i poštovala ta vladavina prava? Ako mu ovo prođe ne da nije BiH ništa od navedenog, nego nije ni kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, koja ima zeleno svjetlo za otvaranje pregovora. Šmit ugrožava osnovne demokratske ustavne postulate BiH, ovog Doma i Parlamentarne skupštine. Evropski put BiH i sve standarde savremene demokratije upravo ugrožava i narušava Kristijan Šmit. Onda zakonodavac na nivou BiH ne sjedi ovdje u ovoj zgradi, nego u Emerika Bluma 1. To je sumrak demokratije i u tome se, i tome se jasno mora reći ne. Odluke Kristijana Šmita trebamo proglasiti ništavnim, nedozvoljenim i pravno neobavezujućim, te pozvati institucije BiH da ih ne primjenjuju. Njegovi sajtovi nisu „Službeni glasnik BiH“ i ne mogu se smatrati izvorom objave i važenja propisa BiH. Ova Parlamentarna skupština je septembra 1997. godine donijela Zakona o službenom glasilu BiH objavljenom u „Službenom glasniku BiH“, br. 1/97 kao prvi akt te vrste. Zabrinjavajuće je da službeni list objavljuje akte Kristijana Šmita, koji nije Parlamentarna skupština, jer im je poznato kako Parlamentarna skupština šalje akte na objavu i šta mogu uopšte da objavljuju. On jeste, blago rečeno, čudan, da ne koristim druge riječi, ali sumnjam da se ušunjao u Odjel za izradu i objavljivanje pravnih akata u Doma naroda, pa poslao odatle svoja pisanja koja naziva odlukama i objavljuje na svoj sajtu. „Službeni glasnik“ nije imao pravo da to objavljujem i time se trebamo posebno pozabaviti, jer to tijelo ima direktora i pet članova Upravnog odbora, ali to ćemo kroz institutu poslaničkog pitanja detaljno da utvrdimo, kao i njihov pravni status, jer njihov naziv na službenom sajtu i zakon mi ne djeluju kompatibilni, nazivaju se javnim preduzećem. Izmjene i dopune Izbornog zakona treba da donese Parlamentarna skupština BiH i njima trebaju biti obuhvaćena poboljšanja integriteta izbornog procesa, kao i sastav, nadležnosti i način izbora Centralne izborne komisije, to treba utvrditi hitno bez odlaganja putem ovlaštenog predlagača Savjeta ministara i postojeće radne grupe koja je dosta toga uradila i raspravila. Pozivam vas da bude jedan, pozivam vas da to bude jedan od današnjih zaključaka sjednice i rasprave. Ako to utvrdimo trebamo poslati jasnu poruku i opredijeljenost za otvaranje procesa pregovaranja sa Evropskom unijom, ali tog pregovaranja nema bez suspendovanja Šmitove odluke, donošenja izbornog zakona u ovoj Parlamentarnoj skupštini i legalnog postupanja „Službenog glasnika“ i institucija BiH. Danas imamo priliku da potvrdimo suverenitet BiH, njeno ustavno načelo da je demokratska država koja funkcioniše na principu vladavine prava i slobodnih i demokratskih izbora, zakona na nivou BiH, Parlamentarne skupštine, a ne uzurpatora peko puta mosta. Pozivam vas da to i uradimo, uvažavajući dignitet ustavnih institucija BiH. Sa pažnjom ću slušati diskusije svih vas u ovom presudno bitnom momentu za institucije BiH, u nadi da će imati kapacitet da se izbore za ono što jesu ili bi trebale biti. Mi poslanici birani smo na način opisan u članu IV 2.a) – članovi Predstavničkog doma se biraju direktno iz njihovih entiteta u skladu sa Izbornim zakonom koji će usvojiti Parlamentarna skupština. Podsjetiću i na član IV 3.c) – donošenje svih zakona zahtjeva saglasnost oba doma. I pod h) – odluke Parlamentarne skupštine neće stupati na snagu prije objavljivanja. Smatram da ispred predlagača smo naveli sve argumente i apsolutno smo otvoreni za konstruktivne prijedloge kada su u pitanju ovi zaključci, a ključno i suštinsko danas je pitanje koliko imamo hrabrosti da BiH poštujemo u skladu sa Ustavom i da kažemo NE nekom stranom faktoru koji od nas pravi, nećemo reći šta, ali sigurno ne ono što se zove prosperitetna zemlja. Mi smo sada kolonija samo zato što ćutimo i dozvoljavamo da nekakav stranac upravlja našim sudbinama. Podsjetili smo vas na ustavne nadležnosti, podsjetili smo vas na sve ono što je definisano kroz Dejtonski mirovni sporazum, postavlja se samo pitanje koliko smo hrabri i koliko imamo odlučnosti da budemo sami kreatori budućnosti ove zemlje. Hvala.
