Posljednji poziv za narodne poslanike da zauzmu mjesta da bi mogli početi sa radom. Dame i gospodo, otvaram 21. sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja počinje izvođenjem himne. Pozdravljam sve prisutne narodne poslanike, pozdravljam goste. Iz kabineta ministra civilnih poslova dostavljeno je obavještenje da ministarka Dubravka Bošnjak neće biti u mogućnosti prisustvovati sjednici. Ministar pravde, gospodin Davor Bunoza, dostavio je obavještenje da neće biti u mogućnosti da prisustvuje sjednici, te je ovlastio zamjenika ministra pravde Elvira Mahmuzića da u njegovo ime prisustvuje sjednici. Odsustvo je opravdao poslanik Predrag Kožul, ali imamo većinu za odlučivanje. Kao što ste u pozivu za sjednicu dobili u skladu sa članom 167. Poslovnika, na početku sjednice, prije rasprave o dnevnom redu, poslanicima će biti omogućeno postavljanje poslaničkih pitanja u usmenoj formi. U skladu sa članom 168. Poslovnika najave za postavljanje poslaničkih pitanja u usmenoj formi dostavili su sljedeći narodni poslanici: Šemsudin Mehmedović ministru pravde, Jasmin Emrić ministru komunikacija i transporta BiH, Jasmin Imamović ministarki civilnih poslova i Mladen Bosić ministru spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa. Ove najave u skladu sa članom 168. stav (2) Poslovnika dostavljene su predsjedavajućoj Savjeta ministara i onom članu Savjeta ministara BiH na kojeg se pitanje odnosi. Želimo podsjetiti da je uobičajno obezbjeđen direktan TV prenos ovog dijela sjednice. Možemo početi sa postavljanjem pitanja. Riječ ima narodni poslanik Šemsudin Mehmedović. Izvolite.
Hvala gospodine predsjedavajući. Dame i gospodo zastupnici i rijetko prisutni članovi Vijeća ministara, sve vas pozdravljam. Ja sam naslovio postavljanje usmenog zastupničkog pitanja ministru pravde, gospodinu Bunozi, a iskreno mogao sam to postaviti pitanje bilo kojem ministru iz sastava Vijeća ministara. Naime, konkretno u Ministarstvu pravde BiH na dan 31.12.2023. godine bio zaposlen isti broj Hrvata i Bošnjaka, po 62, odnosno 37,12%. To su zvanični podaci iz odgovora Ministarstva koji je 15.02.2024. godine dostavljen Sekretarijatu PSBiH. Struktura zaposlenih u Ministarstvu je suprotna članu 7. Zakona o Upravi kojim je utvrđeno slijedeće – U organima Uprave osigurava se odgovarajuća nacionalna zastupljenost državnih službenika i zaposlenika u skladu sa nacionalnim strukturom stanovništva, a prema posljednjem Popisu stanovništva u BiH. Preciznije, Bošnjaka je 22 manje, a Hrvata je više za 36 pozicija, odnosno za 140% od zakonom utvrđenog broja. I Srba je zaposleno manje za 11 pozicija, a iz reda Ostalih 6 manje. Nesporno je da je ovakvo stanje rezultat dugogodišnjeg rada konkursnih komisija koje imenuje ministar pravde i direktor Agencije za državnu službu, kao i da se u komisije imenuju isključivo podobni i poslušni pojedinci. Ministar je kao rukovodilac institucije dužan provoditi i poštovati Ustav i zakone BiH, kao i Odluku Ustavnog suda o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda u institucijama BiH, pogotovo ministar pravde treba da promoviše pravdu i pravo na jednakost. Pitanje za ministra pravde BiH, Davora Bunozu, glasi – Koji su razlozi da je nacionalna struktura zaposlenih u Ministarstvu pravde BiH protivna članu 7. Zakona o Upravi i principu proporcionalne zastupljenosti konstitutivne zastupljenosti konstitutivnih naroda u institucijama BiH, te šta ministar namjerava poduzeti da se otkloni značajan debalans Bošnjaka, Srba i Ostalih?
Hvala. Zamjenik ministra pravde, izvolite. Sjednici pristustvuje gospođa Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministra, hvala što ste tu.
Elvir MahmuzićUvaženi predsjedavajući, dopredsjedavajući, uvažene članice i članovi ovog časnog Doma. Zahvaljujem se na pitanju uvaženog poslanika Šemsudin Mehmedovića, te ga ovim putem obavještavam da će odgovor na ovo pitanje dobiti u pisanoj formi, u skladu sa Poslovnikom. Hvala lijepo.
Hvala predsejdavajući. Svakako željno očekujem taj odgovor, a ne da traje po tri mjeseca odgovor na jedno zastupničko pitanje. Ali samo bih skrenuo pažnju da povedu računa o Mišljenju Ministarstva pravde iz 2013. godine kada je ministar bio Bariša Čolak koji uspostavljaju prinicipe pravde i pravednosti kada je u pitanju zapošljavanje u institucijama BiH, a ono glasi – prioritetno bi trebalo da primate one kandidate koji pripadaju narode koji nije dovoljno zastupljen u strukturi zaposlenih i poslodavca. Naravno, može se primati samo onaj kandidat koji ispunjava sve uslove za radno mjesto koje se popunjava, tako da imate na umu i ovo Mišljenje gospodina Bariše Čolaka. Hvala.
Hvala. Riječ ima gospodin Jasmin Emrić, pitanje upućeno ministru komunikacija i transporta. Izvolite.
Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući. Članom 6. Pravilnika o registriranju vozila određeno je da se registriranje vozila prvi put u BiH vrši na način da se vlasništvo nad vozilom dokazuje računom o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila ili kupoprodajni ugovor ili darovni ugovor, ili zapisnik u licitaciji, ili neki drugi valjan dokaz kojim se dokazuje vlasništvo. Dakle, Pravilnikom o registriranju vozila nije određeno da kupoprodajni ugovor kojim se dokazuje vlasništvo nad vozilom mora biti ovjeren od strane nadležnog organa zemlje izvoznice, niti je određeno da takav kupoprodajni ugovor mora viti notarski obrađen u zemlji izvoznici. Međutim, u praksi nakon uvoza vozila u BiH i završenog postupka carinjenja, prilikom registriranja vozila Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona traži da kupoprodajni ugovor zaključen između prodavca i kupca u zemlji izvoznici bude ovjeren od strane nadležnog organa ili notarski obrađen. S obzirom da se u većini zemalja izvoznica kupoprodajni ugovor zaključen između prodavca i kupca ne ovjerava niti se notarski obrađuje, to kupci sa područja Unsko-sanskog kantona zbog stava Ministarstva unutrašnjih poslova tog Kantona ne mogu završiti postupak registracije uveženog vozila već registraciju moraju završavati u nekom drugom kantonu ili nekoj općini u entitetu Republika Srpska koji ne traže ovjeru kupoprodajnog ugovora od strane nadležnog organa zemlje izvoznice. Kako bih razriješili ovu neujednačenu primjenu Pravilnika o registriranju vozila od strane Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona postavljam pitanje ministru komunikacija i prometa BiH koje glasi: – Da li kupoprodajni ugovor koji kupac zaključi sa prodavcem polovnog vozila u inostranstvu mora biti ovjeren od strane nadležnog organa te države, odnosno da li je ispravan stav Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona kod primjene Pravilnika o registriranju vozila da prihvatanje kupoprodajnih ugovora iz inostranstva koji nisu ovjereni od strane nadležnih organa zemlje izvoznice je nezakonito postupanje?
