Još jedan poziv narodnim poslanicima i gostima da zauzmu svoja mjesta, moramo početi sa radom. Čeka se da gospodin Zvizdić zauzme svoje mjesto pa možemo početi raditi. Dame i gospodo, otvaram 22. sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja uobičajeno počinje izvođenjem himne. Pozdrav svim narodnim poslanicima, pozdrav članovima Savjeta ministara koji su ovdje, na čelu sa predsjedavajućom, gospođom Krišto. Pozdravljam i sve goste na današnjoj sjednici. Iz kabineta ministrice civilnih poslova, gospođe Bošnjak, obavijestili su nas da nije u mogućnosti da prisustvuje sjednici. Odsustvo sa današnje sjednice opravdali su narodni poslanici Vlatko Glavaš i Mira Pekić. Konstatujem da na sjednici u ovom momentu ima 38 poslanika i da imamo više nego kvorum za rad. U pozivu za sjednicu, a u skladu sa članom 167. Poslovnika, na početku sjednice, prije rasprave o dnevnom redu poslanicima će biti omogućeno postavljanje poslaničkih pitanja u usmenoj formi. U skladu sa članom 168. Poslovnika, najave za postavljanje poslaničkih pitanja u usmenoj formi dostavili su sljedeći narodni poslanici: Rejhana Dervišević predsjedavajućoj Savjeta ministara, Ermina Salkičević-Dizdarević ministru spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa, Saša Magazinović predsjedavajućoj Savjeta ministara, Jasmin Emrić ministru za ljudska prava i izbjeglice Šemsudin Mehmedović ministru pravde BiH, Nenad Grković ministru pravde BiH. Ove najave su, kao što sve već svi znate u skladu sa Poslovnikom i sa članom 168., dostavljene su predsjedavajućoj Savjeta ministara i onom članu Savjeta ministara na koga se odnosi. Želim podsjetiti da je obezbijeđen direktni TV prenos u skladu takođe sa Poslovnikom. Možemo početi sa radom, riječ ima poslanica Rejhana Dervišević. Izvolite, dva minuta Vaše.

Zahvaljujem predsjedavajući, sve u sali srdačno pozdravljam. Ovaj Dom je na svojoj 13. sjednici prošle godine u novembru usvojio Rezoluciju o sprečavanju svih oblika naselja nad ženama i uznemiravanja žena u BiH. Tada je zatraženo od Vijeća ministara BiH i drugih nadležnih organa da u skladu sa svojim nadležnostima pristupe izradi dokumenata koji su u vezi sa definisanjem okvira politika i mjera za zaštitu i pomoć svim žrtavama nasilja, a na način da se u potpunosti implementiraju odredbe Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, odnosno Istanbulskoj konvenciji koju je BiH potpisala prije više od 10 godina. Takođe je zatraženo od Vijeća ministara BiH i drugih nadležnih organa da pokrenu kampanju o jačanju svijesti o sprečavanju nasilja nad ženama i uznemiravanju žena, kao i o sprečavanju nasilja u porodici. Nadalje je zatraženo da se uspostavi efikasna saradnja sa odgovarajućim nevladinim organizacijama, kao i organizacijama civilnog društva koji su aktivni u borbi protiv nasilja i nad ženama i uznemiravanja žena. U susret predstojećoj međunarodnoj kampanji za borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama u kojima učestvuje i BiH 16 dana aktivizma, koja počinje 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i traje do 10. decembra kada se obilježava Dan ljudskih prava, moje pitanje za predsjedavajuću Vijeća ministara je – Koje su konkretne aktivnosti i mjere preduzete po ovim zaključcima koje je usvojio Predstavnički dom? Zahvaljujem.

Hvala. Gospođa Krišto, predsjedavajuća. Izvolite.

Hvala Vam ljepa. Poštovani predsjedavajući, gospodine Radmanoviću, uvaženi dopredsjedavajući gospodine Zvizdiću i Čavara, poštovane i uvažene zastupnice i zastupnici, poštovani suradnici, kolegice i kolege ministri i zamjenici u Vijeću ministara BiH, poštovani predstavnici medija, dopustite da vas prije svega sve srdačno pozdravim evo na početku ove sjednice uvaženog Zastupničkog doma. Na poseban način želim pozdraviti i uvaženu zastupnicu Dervišević koja je postavila pitanje, a koje se odnosi na Rezoluciju koja je usvojena na sjednici ovog Doma o sprečavanju znači svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanja žena u BiH kao i na zaključke na koje ste se referirali evo u Vašem pitanju. Ono što vam mogu reći jeste da u svezi Vašeg pitanja Vijeće ministara BiH je na svojoj 34. sjednici koja je održana 28.12.2023. godine se upoznalo sa predmetnom Rezolucijom i s tim u svezi smo zadužili Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH da razmotri i Vijeću ministara predloži način realizacije konkretnih zaduženja. Na tragu toga Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je dostavilo Vijeću ministara materijal pod nazivom – Prijedlog realizacije konkretnih zaduženja u svezi sa realizacijom svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanja žena u BiH, znači usvojeno na 13. sjednici Zastupničkog doma PSBiH, te je isti stavljen na dnevni red 57. sjednice Vijeća ministara koja je održana 31.07.2024. godine, ali na traženje ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara ovaj materijal je skinut sa dnevnog reda 57. sjednice. Materijal je ponovo vraćen na dnevni red 60. sjednice Vijeća ministara 16.09.2024., ministar za ljudska prava i izbjeglice kao predlagatelj ovog materijala je povukao materijal sa te sjednice kao predlagatelj radi dorade. I naravno, nakon svih ovih činjenica mogu vam reći da nakon ponovnog dostavljanja materijala od strane resornog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Vijeće ministara, odnosno ja kao predsjedavajuća ću ovaj materijal uvrstiti u dnevni red. Hvala.

Hvala. Gospođa Rejhana Dervišević, izvolite.

Samo kratko, zahvaljujem se predsjedavajućoj na njenom odgovoru. Zaista cijenim Vaš rad i želim Vam uspjeh u radu, a zamolila bih da ako možete da mi dostavite u pisanoj formi. Hvala najljepša.

Hvala Vama. Riječ ima narodni poslanik gospođa Ermina Salkičević-Dizdarević. Izvolite.

Hvala lijepo predsjedavajući. Pozdravljam rukovodstvo Doma i sve prisutne u sali. Moje pitanje upućujem ministru vanjske trgovine u ekonomskih odnosa BiH, a vezano je za zaključke i preporuke Pododbora za transport, energiju, životnu sredinu, koje su nastale 24.04.2023. godine i tiču se seta energetskih zakona koje je BiH u obavezi usvojiti u skladu sa Ugovorom o Energetskoj zajednici čije smo obaveze prihvatili. Naime, željela bih još jednom pitati uvaženog ministra za vremenski okvir kada ćemo imati usvojen, odnosno u ovoj proceduri dostavljen zakon o klimi, zakon o električnoj energiji i zakon o gasu, kao i Nacionalni, energetski plan BiH, takozvani NECP, a znamo da su nam obaveze iz oblasti energetike već na vratima i da ćemo od januara 2026. godine imati primjenu obračuna …, mislim da još uvijek, ne mislim nego znam da još uvijek kao zemlja nismo spremni, barem kada je u pitanju zakonski okvir, a kamo li primjena istog unutar institucija BiH i drugih nivoa. Hvala lijepa.

Hvala Vama. Nema ministra spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa, pitanje će mu biti upućeno. Komentar na koji ima pravo poslanik od jedan minut se odnosi na odgovor ministra, ali ako mislite da trebate joj minut, evo ga. Nema potrebe, hvala. Riječ ima narodni poslanik Saša Magazinović. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Pozdravljam Vas, zamjenike, kolegice i kolege, i sve ostale prisutne u sali. Moje pitanje se odnosi na proces legalizacije kanabisa u medicinske svrhe. Dakle ovaj proces je primjer izostanka svijesti i solidarnosti donosilaca odluka u BiH. To je i primjer slučaja da su interesne grupe, da ne kažem narko mafija, zasada jače od države. Ova boca vode ako bi u njoj bilo ulje kanabisa koštala bi minimalno 30.000,00 pa naviše maraka i u tome leži razlog zašto se ovaj proces odugovlači toliko i zašto je nekima u interesu da pacijenti ne mogu kupiti ulje kanabisa u apoteci kao lijek, nego kupuju od narko dilera u mračnim parkovima. Svi su za legalizaciju kanabisa, političari, stranke, struka, građani, vjerske zajednice. Legalizacija kanabisa je naša međunarodna obaveza spram UN-ove Komisije za droge i naš zakon je napravljen upravo da bi provodio ove obaveze. SIPA i tužilaštvo odnedavno su uključeni u istragu slučajeva neovlaštene prodaje proizvoda na bazi kanabisa u različitim apotekama, tržnim centrima itd. Koraci su jasni, ali svaki se odugovlači, izgleda da je važnijih nečijih par stotina maraka u nekoj komisiji nego životi i zdravlje ljudi. U javnosti se stvara utisak da je važnije odugovlačiti proces kako bi neki diler dodatno zaradio, nego omogućiti da se ulje kanabisa prodaje u apoteci. Moje pitanje predsjedavajućoj Vijeća ministara uz, moram ovo naglasiti, zahvalu na dosadašnjoj podršci ovoj čitavoj priči i ličnom angažmanu, dakle ovo nije strana koju kritikujem, nego tražim pojašnjenje u podršku, dakle – Kakva su Vaša saznanja o opstrukcijama i zastojima u procesu legalizacije kanabisa u medicinske svrhe, u kojoj je fazi proces, šta su naredni koraci i koji je vremenski okvir?